Lekarska greška
Po statistici lekarske greške su dosta češće od novčanih naknada isplaćenih pacijentima, koji su zahtevali isplatu odštete. Obzirom, da pacijenti postaju sve više svesni svojih prava i sve češće podnose zahtev za odštetu, a sudska praksa je na tom području optimizirala procesne standarde u njihovu korist, sve više pacijenata uspešno naplaćuje odštetu.
u kojim primerima možemo govoriti, da je bila napravljena lekarska greška? Radi se o primerima, kada lekar kao stručnjak ne postupa brižno i po pravilima medicinske nauke i struke, te prakse. Posledično lekar prouzrokuje ili ne spreči nastanak štete pacijentu i pacijent zbog toga može podneti odštetni zahtev za štetu, koja mu je nastala.
Lekarska greška može nastati u sledećim situacijama:
greška u dijagnostici ili prekasna dijagnostika
provođenje neodgovarajućega lečenja na osnovu pravilne dijagnostike
greške prilikom upotrebe tehničkih pomagala (npr. nepravilna upotreba skalpela)
proceduralne greške
neustrezenega zdravstvenega inventarja (npr. vozički)
neodgovarajuća organizacija rada (nepravovremene lečničke mere zbog predugog čekanja)
greške medicinskih radnika
Kada podnesemo odštetni zahtev, osiguravajuće društvo ga u pravilu odstupi zdravstvenoj ustanovi u kojoj je došlo do lekarske greške. Na osnovu dosadašnjeg iskustva (više od 20.000 podnesenih odštetnih i drugih zahteva za priznavanje osigurnine) možemo potvrditi, da postoji mala mogućnost, da sporazumom (znači, ako podnesete odštetni zahtev) dobijete odštetu za lekarsku grešku. Kada nije moguće postići sporazum, potrebna je odštetna tužba.
U 2019. godini približno polovina odštetnih tužbi bila je uspešna, bez obzira, što je uspeh na sudu ovisan pre svega od nalaza i mišljenja veštaka medicinske struke. Naime, sudska praksa je definirala određene procesne olakšice za pacijente, koji se kao laici parniče sa stručnjacima, na drugoj strani.
Odvetnik za odškodnine – brezplačno pravno svetovanje
Odvetnik za odškodnine –
brezplačno pravno svetovanje